IV 01. Opšte karakteristike opštine Alibunar
IV 01.01. Geografske karakteristike opštine Alibunar
Opština Alibunar zauzima jugoistočni deo Vojvodine. Nalazi se u južnom i jugoistočnom delu Banata. Geografski položaj određen je koordinatama:
- 20º45´ - 21º10´ istočne geografske dužine,
- 39º50´ - 40º15´ severne geografske širine.
Osnovna karakteristika je njen periferni položaj u odnosu na teritoriju Vojvodine. Prostor čine značajni prirodni elementi kao što su: Alibunarsko-Vršačka ravan, Ilandžanski rit, SZ Deliblatske Peščare i deonica kanala DTD.
Teritorija opštine Alibunar obuhvata površinu od 602 km². Nepravilnog je oblika i izdužena je od SZ ka JI. Duža osa ima dužinu od 30km, a kraća 20km. Najviša tačka dostiže 168m nadmorske visine. Predstavlja tzv. Gornji teren sa nešto izraženijom konfiguracijom u vidu blagih talasa, greda i depresija koje se pružaju pravcem S-J, dok je najniža tačka na 76m.n.v., na tzv. Donjem terenu koji je nekada predstavljao veliku vodenu površinu, a danas teren bogat florom i faunom.
Na teritoriji opštine Alibunar formirano je deset naselja od kojih je Alibunar središte opštine. Sam geografski položaj diktirao je i formiranje naselja koja zbog toga odstupaju od klasičnog Panonskog tipa. U njima živi stanovništvo heterogenog etničkog sastava.
Turistički položaj
Međunarodnim putem E-94, kao i prugom međunarodnog karaktera na relaciji Beograd - Alibunar - Vršac - Temišvar, omogućena je dobra komunikacija između naše zemlje i susedne Rumunije, što podrazumeva mogućnost prometa domaćih i stranih turista.
Kao deo međunarodnog puta, opština Alibunar je povezana sa Beogradom 56km, Pančevom 35km, i Vršcem 33km. Put je detaljno rekonstruisan 2007. godine i u odličnom je stanju.
Ovakav položaj i blizina aeredroma (60km), Dunava (40km) i gradskih centara daje mogućnost različite ponude, kao što su rekreativni, izletnički i wellness turizam na lokalitetu Devojački bunar, kao i lovni i ribolovni turizam na celokupnoj teritoriji opštine. Ovakva ponuda pruža mogućnost povratka prirodi i odmoru, van zagađenih i bučnih gradskih centara.
IV 01.02. Stanovništvo i administrativna struktura
Opština Alibunar se sastoji od 10 naselja. Po podacima iz 2002. godine u opštini je živelo 22.954 stanovnika.
Naselja u opštini Alibunar
i vikend naselje
Alibunar, Banatski Karlovac, Vladimirovac, Dobrica, Ilandža i Novi Kozjak imaju većinsko srpsko stanovništvo, Janošik ima većinsko slovačko, Lokve i Nikolinci imaju rumunsko, a Seleuš ima relativnu rumunsku većinu. |
|
IV 01.03. Glavne karakteristike Alibunara kao ruralne oblasti
Opština Alibunar po svojim karakteristikama spada u grupu nerazvijenih, retko naseljenih, razuđenih i nacionalno heterogenih Opština. Prema kriterijumima OESR, spada u opštine koje imaju gustinu naseljenosti ispod 150 stanovnika po km², tj. u ruralne opštine. Naime, gustina naseljenosti opštine Alibunar, prema poslednjim podacima, iznosi 21.608 stanovnika / 602 km2 = 36 stanovnika po km².
IV 01.04.01. Glavne karakteristike i trendovi u Alibunaru
Demografski trendovi: Broj stanovnika opštine Alibunar je u stalnom opadanju, tako da je broj stanovnika prema popisu iz 2002. godine (22.954 stanovnika) manji za oko 14% u odnosu na broj stanovnika registrovanih 1991. godine (26.550 stanovnika), a prema statistici čak 22% manje nego prema popisu iz 1981. godine. Poslednja procena Republičkog zavoda za statistiku je da je u 2007. godini broj stanovnika 21.608.
Mehanički priliv stanovništva ostvaren je dolaskom izbeglih i prognanih lica u periodu od 1991. do 1995. godine, kada je registrovano 1.100 lica, dok je u tom statusu u 2004. godini registrovano 400 izbeglih i 100 raseljenih lica. Izgradnjom stanova u naselju Seleuš (iz opštinskog budžeta) i stanova u Vladimirovcu i Banatskom Karlovcu kroz samoizgradnju (materijal za izgradnju dobijen od UNHCR-a) 80 porodica je trajno integrisano u lokalnu zajednicu.
Prema podacima iz popisne dokumentacije, veoma mali broj lica, sa mestom boravka na teritoriji opštine Alibunar, se nalazi na privremenom radu (boravku) u inostranstvu, što je jedan od resursa u drugim nerazvijenim sredinama.
Tabela IV 1.1. Opadanje broja stanovnika u periodu 1991-2002, po naseljima u opštini
Naselja
|
1991
|
2002
|
- %
|
Alibunar
|
3740
|
3431
|
- 8,3%
|
Banatski Karlovac
|
6291
|
5820
|
- 7.5%
|
Vladimirovac
|
4539
|
4111
|
- 9,5%
|
Dobrica
|
1622
|
1344
|
- 17,2%
|
Ilandža
|
2034
|
1727
|
- 15,1%
|
Janošik
|
1222
|
1171
|
- 4.2%
|
Lokve
|
2973
|
2002
|
- 32,7%
|
Nikolinci
|
1630
|
1240
|
- 24,0%
|
Novi Kozjak
|
998
|
768
|
- 23.9%
|
Seleuš
|
1501
|
1340
|
- 10.8
|
Izuzetno negativna stopa prirodnog priraštaja, uz dugogodišnji trend odliva mlađeg stanovništva ka okolnim gradovima, dovela je do drastičnog smanjenja seoskog stanovništva, tako da u nekim selima (Dobrica, Novi Kozjak) po poslednjem popisu ima za polovinu manje stanovnika u odnosu na 1981. godinu. Ukupno, stanovništvo u opštini Alibunar smanjilo se za oko 35% za poslednje dve decenije.
Prirodni priraštaj na teritoriji opštine Alibunar je negativan i iznosi -206 (rodilo se 207 novorođenčadi, a umrlo 413 lica), dok je natalitet u skladu sa podacima takođe veoma nizak. Prvi pozitivni pomaci su zabeleženi u 2004. godini kada je rođeno najviše dece u odnosu na prethodni desetogodišnji period.
U ukupnom udelu stanovništva deca i omladina su zastupljeni sa sa oko 26 % stanovništva, ali zbog loših ekonomskih uslova i neprestanog iseljavanja radno sposobnih lica, u opštini je povećan broj starih, tako da on trenutno iznosi oko 1/3 ukupnog broja stanovništva. Odraslih lica (radno sposobnih) ima oko 46%.
Tabela IV 1.2. Starosna struktura i broj dece
Podaci/popis | 2002 |
Broj dece predškolskog uzrasta | 1563 |
Udeo dece predškolskog uzrasta % | 6,96% |
Broj dece školskog uzrasta | 2170 |
Udeo dece školskog uzrasta % | 9,66% |
Radni kontigent (15 – 64) | 14 367 |
Udeo starijih od 65 i više godina % | 19,35 |
Tabela IV 1.3.Starosna struktura prema polnoj strukturi
Starost/pol
|
0-14g.
|
15-24g.
|
25-49g.
|
50-64g.
|
65-79.g.
|
80-94g.
|
95-
|
Muško
|
1899
|
1405
|
3923
|
2116
|
1611
|
202
|
4
|
Žensko
|
1839
|
1318
|
3611
|
2288
|
2270
|
347
|
7
|
(izvor: Republički zavod za statistiku, Opštine u Srbiji, 2006.)
Udeo sektora poljoprivrede u zaposlenosti: U opštini Alibunar poljoprivreda je osnovna privredna grana. Strukturu privrede čini poljoprivreda 70%, a ostatak industrija, preduzetništvo i ostalo. Individualnim poljoprivrednim proizvođačima jedini je izvor prihoda poljoprivreda, a ima ih oko 5.200.
Poništenjem privatizacije koja je u opštini Alibunar sprovedena većinski od strane sistema „Agroživ“ (njegovih zavisnih preduzeća i fizičkih lica), ionako ruiniran dugogodišnjim izostankom ulaganja u osnovna sredstva, sistem nekadašnjih PD-ova sada je u potpunosti uništen.
Trenutno firma posluje kao „Agroživ u rekonstrukciji“, a poverioci vrlo lako mogu da odvedu firmu u stečaj i da se promeni vlasnička struktura.U državnom delu trenutno privatnici rade zasade, uz odobrenje Ministarstva poljoprivrede, tako da zemljište nije zapušteno ove godine.
Od svih privatizovanih bivših PD-ova najbolje posluje AD Nikolinci.
Tabela IV 1.4. Zaposleni po sektorima delatnosti
Ukupno
|
2.630
|
Poljoprivreda, šumarstvo i vodoprivreda
|
687
|
Vađenja ruda i kamena
|
125
|
Prerađivačka industrija
|
686
|
Proizvodnja el. energije, gasa i vode
|
79
|
Građevinarstvo
|
36
|
Trgovina na veliko i malo, opravka
|
162
|
Hoteli i restorani
|
14
|
Saobraćaj, skladištenje i veze
|
80
|
Finansijsko posredovanje
|
25
|
Poslovi s nekretninama, iznajmljivanje
|
10
|
Državna uprava i socijalno osiguranje
|
168
|
Obrazovanje
|
373
|
Zdravstveni i socijalni rad
|
185
|
Druge komunalne, društvene i lične usluge
|
3
|
Tabela IV 1.5. Stanovništvo prema aktivnosti, po popisu 2002.
Podaci/popis
|
2002
|
Aktivno: obavlja zanimanje
|
8.132
|
Aktivno: ne obavlja zanimanje
|
6.541
|
Radni kontigent
|
14.673
|
Lica s ličnim prihodom
|
4.124
|
Izdržavano stanovništvo
|
8.463
|
Tabela IV 1.6. Zaposleni, 2007. godišnji prosek
Zaposleni
|
Zaposleni u privrednim društvima, ustanovama, zadrugama i organizacijama
|
Preduzetnici, lica koja samostalno obavljaju delatnost i zaposleni kod njih
|
Broj zaposlenih na 1000 stanovnika
|
||
ukupno
|
od toga žene %
|
ukupno
|
zaposleni u pd, ustanovama...
|
||
3.129
|
40,4
|
2.630
|
499
|
145
|
122
|
(izvor: Republički zavod za statistiku, Opštine u Srbiji, 2008.)
Tabela IV 1.7. Nezaposlena lica, Stanje 31.12.2007.
Ukupno
|
Prvi put traže zaposlenje
|
Bez kvalifikacija
|
Žene
|
Na 1000 stanovnika
|
|||
svega
|
%
|
svega
|
%
|
svega
|
%
|
||
2.992
|
1.732
|
57,9
|
1.523
|
50,9
|
1.599
|
53,4
|
138
|
Kapacitet poljoprivredno-prehrambenog sektora povezanog sa poljoprivredom (grane industrije koje se bave proizvodnjom proizvodnih sredstava, preradom i plasiranjem robe na tržište, kao što su proizvodnja đubriva, pesticida i mehanizacije kao i prehrambena industrija):
Ovaj sektor je u odnosu na potencijale primarne proizvodnje skromno razvijen i obuhvata sledeće:
- Meso: AD Banat industrija mesa i konzervi
- Mleko: mlekara manjeg kapaciteta u Lokvama
- Žitarice: mlinovi Banatski Karlovac, Alibunar i Vladimirovac, Soja - Lokve
- Testenina: pogon manjeg kapaciteta u Lokvama
- Hleb i peciva: veći broj pekara u Banatskom Karlovcu i Alibunaru, pogoni biskvita u Seleušu i Lokvama
- Stočna hrana: proizvodnja lucerkine smeše: Banatski Karlovac
Infrastruktura u opštini Alibunar
Putevi: u 2007. godini, Opština je imala 82 km savremenih puteva, od čega 24 km magistralnog kolovoza, 48 km regionalnog i 10 km lokalnog kolovoza.
Javni vodovod i kanalizacija: prema podacima iz 2007. godine, na vodovodnu mrežu priključeno je 10.924 domaćinstava, a sa kanalizacionom mrežom najbolje stanje je u Banatskom Karlovcu i Alibunaru (preko 95% domaćinstava), dok se u Janošiku situacija popravila u protekloj godini.
Ipak, potrebna je rekonstrukcija vodovodne mreže u svim naseljima. Vodovodne mreže su negde stare preko 30-40 godina, i sačinjene od azbestnih cevi, malih prečnika. U letnjim danima, zbog zalivanja bašti, vodosnadbevanje je loše, pa je potrebno izgraditi više bunara. Banatski Karlovac ima vodotoranj i Agrokop-farma u Vladimirovcu ima vodotoranj za svoje potrebe.
Komunikacija: Ukupno 11 pošta opsluživalo je u 2007. potrebe stanovništva za telefonskom komunikacijom i pošiljkama. Broj telefonskih pretplatnika je 8.168 i sva nasilja imaju telefonsku komunikaciju. Celokupna teritorije opštine Alibunar kvalitetno je pokrivena signalom mobilne telefonije sva tri operatera. Sva naselja su pokrivena wireless Internetom velike brzine. Postoji i mogućnost povezivanja Mesnih kancelarija.
Telekom je omogućio ADSL Internet pristup, prvo u najvećim naseljenim mestima, a zatim će to obezbediti i u ostalim. U Banatskom Karlovcu, Vladimirovcu i Alibunaru funkcioniše i Kablovski distributivni sistem, kroz koji je za sada pušten samo analogni TV signal, ali su obezbeđena sredstva za puštanje i Internet signala. Nakon dovođenja kvalitetnog linka do naselja, Internet signal biće pušten i kroz KDS.
Stambena izgradnja: Na 1.000 stanovnika opštine Alibunar, do 2007. godine izgrađeno je 0,6 stanova. U privatnoj svojini ima 12 završenih (što je i ukupan broj završenih stanova) i 17 nezavršenih stanova, dok je ukupan broj nezavršenih stanova 30.
Školstvo i obrazovanje: Na teritoriji opštine Alibunar postoji 11 osnovnih škola sa 2.041 učenikom i jedna srednja (ekonomska) škola, sa 666 učenika. Ukupan broj odeljenja 2007. godine u osnovnim školama bio je 127, a srednja škola imala je 21 odeljenje. Za decu predškolskog uzrasta postoji predškolska ustanova “Poletarac”. Opština nema nijednu specijalnu školu, ni školu za odrasle.
Studenti iz opštine Alibunar pohađaju studije (više i visoke) u Beogradu, Novom Sadu, Vršcu i Pančevu.
Tabela IV 1.8. Stanovništvo staro 15 i više godina, prema polu i školskoj spremi, po popisu 2002.
Pol
|
Ukupno
|
Bez školske spreme
|
1-3 razreda OŠ
|
4-7 razreda OŠ
|
Osnovno
|
Srednje
|
Više
|
Visoko
|
Nepoznato
|
Svi
|
19.210
|
1.237
|
616
|
4.268
|
5.623
|
6.035
|
577
|
642
|
392
|
Ženski
|
9.900
|
932
|
412
|
2.411
|
2.854
|
2.625
|
291
|
188
|
187
|
U svakom naseljenom mestu opštine radi zdravstvena ambulanta. U Alibunaru postoji služba hitne pomoći i noćna dežurna služba, koja radi od 20č do 6č, pa je građanima dostupna pomoć 24č.
Socijalna zaštita: U toku 2005. godine, ukupan broj građana koji su se obratili CSR, radi pružanja različitih oblika socijalne zaštite, povećan je u odnosu na predhodnu 2004. godinu za oko 22%.
Povećanje se odnosi na oblike i mere socijalne zaštite, naročito ostvarenih prava na TPN i materijalno obezbeđenje porodice (MOP), kao i porodični smeštaj dece, jednokratne pomoći i savetodavnog rada sa članovima disfunkcionalnih porodica.
Najveći procenat povećanja pruženih oblika zaštite u odnosu na predhodne godine, odnosi se na materijalnu pomoć građanima, koji su se našli u teškoj materijalnoj situaciji (MOP i jednokratne pomoći). Kada je u pitanju jednokratna pomoć, prosečno po jednom korisniku (porodici) jednokratna pomoć iznosila je 4.262,00 dinara. Broj korisnika DPN-a je povećan za oko 25%, u odnosu na prethodnu godinu.
Na drugom mestu je zbrinjavanje dece i mladih bez roditeljskog staranja, pomoć u rešavanju pravno-porodičnih problema i smeštaj u ustanove socijalne zaštite i posredovanje kod drugih organa.
Tabela IV 1.9. Korisnici socijalne zaštite: novi podaci
Oblik zaštite
|
BROJ KORISNIKA
|
|||
2006
|
2007
|
2008
|
2009
|
|
Usvajanje
|
-
|
-
|
1
|
-
|
Starateljstvo ukupno
|
45
|
52
|
68
|
70
|
Smeštaj u ustanovama
|
69
|
60
|
68
|
53
|
Porodica
|
18
|
25
|
36
|
37
|
D.P.N.
|
189
|
170
|
220
|
260
|
MOP
|
1023
|
1023
|
1158
|
1250
|
Isxrana klub
|
-
|
25
|
25
|
25
|
Natura pomoć
|
10
|
11
|
19
|
18
|
Jednokratna novčana pomoć
|
403
|
452
|
543
|
458
|
Pomoć u kući
|
-
|
-
|
-
|
-
|
Dnevni boravak
|
-
|
-
|
-
|
-
|
Rehablitacija
|
-
|
-
|
3
|
3
|
UKUPNO:
|
1.757
|
1.818
|
2.138
|
2.174
|
Realizovan je projekat Hitne intervencije - Centar za psihosocijalnu podršku žrtvama nasilja u porodici opštine Alibunar. Realizovan je projekat narodne kuhinje i trajno nastavljen za 50 obroka sa tendencijom porasta.
U okviru ovog projekta postoji više usluga koje se realizuju: savetovalište za brak i porodicu, SOS telefon, prihvatilište za žene i decu žrtve nasilja u Beloj Crkvi, prihvatilište za stara lica u Starom Lecu opština Plandište, Mobilni tim klastera, obučene gerontodomaćice.
Formirano je JATP preduzeće za besplatni i subvencioniran prevoz dece u škole na teritoriji opštine, Vršca i Pančeva.
U toku 2009. godine, 7% ukupnog broja stanovnika opštine obratili su se CSR, radi pružanja različitih oblika socijalne zaštite. Za 2009. godinu, podaci su prikazani zaključno sa mesecom septembrom, tako da će do kraja godine broj biti nešto veći. Savetodavno, zbog porodičnih problema, CSR se obratilo preko 70 porodica.
Povećanje se odnosi na oblike i mere socijalne zaštite, naročito ostvarenih prava na TPN i materijalno obezbeđenje porodice (MOP), kao i porodični smeštaj dece, jednokratne pomoći i savetodavnog rada sa članovima disfunkcionalnih porodica.
Najveći procenat povećanja pruženih oblika zaštite u odnosu na predhodne godine, odnosi se na materijalnu pomoć građanima, koji su se našli u teškoj materijalnoj situaciji (MOP i jednokratne pomoći). Kada je u pitanju jednokratna pomoć, prosečno po jednom korisniku (porodici) jednokratna pomoć iznosila je 4.262,00 dinara. Broj korisnika DPN-a je povećan za oko 18%, u odnosu na prethodnu godinu.
IV 01.04.02 Razlike između ruralnih oblasti u Srbiji i EU i Alibunaru
Oblast
|
Ruralne oblasti EU-25
|
Srbija
|
Alibunar
|
||
1. Osnovne karakteristike
|
|
||||
Društveno-ekonomska struktura
|
|
|
|
||
Stanje u poljoprivredi
|
|
|
|
||
Infrastruktura ruralnih oblasti
|
|
|
|
||
Ekonomska struktura
|
|
|
|
||
2. Razvojni potencijal
|
|
||||
LJudski resursi
|
|
|
|
||
Obrazovanje, profesionalna obuka
|
|
|
|
||
Udruženja, saradnja
|
|
|
|
||
Lokalna zajednica
|
|
|
|
||
3. Programi i finansijska podrška
|
|
||||
Fondovi, izvori finansiranja
|
|
|
|
||
Akteri
|
|
|
|
||
4. Prioriteti u razvoju
|
|
||||
Glavni ciljevi ruralnog razvoja
|
|
|
|
||
Srednjoročni ciljevi
|
|
|
|
||
Sastavni delovi strategija i njihovi pojedinačni činioci
|
|
|
|