Poljoprivreda
Pored industrije, u Južnobanatskom regionu, nosilac privrednog razvoja je i poljoprivreda. Ona čini okosnicu agroindustrijskog kompleksa, jednog od najvažnijih proizvodnih kompleksa u strukturi ukupne privrede Regiona i Srbije. Poljoprivredno zemljište predstavlja jedan od najvrednijih potencijala Regiona. Od ukupne površine Južnog Banata,koja iznosi 4.245 km2, 81% zauzimaju poljoprivredne površine.
Opštine
|
Površine (km2)
|
% polj. površina
|
Alibunar
|
602
|
86,0
|
Bela Crkva
|
353
|
77,6
|
Vršac
|
800
|
80,0
|
Kovačica
|
419
|
87,4
|
Kovin
|
730
|
66,0
|
Opovo
|
203
|
81,8
|
Pančevo
|
755
|
84,6
|
Plandište
|
383
|
91,6
|
Poljoprivredne površine (po popisu RZS) u 2003.godini u Južnobanatskom regionu zauzimaju 341.477 ha,od čega je u individualnom vlasništvu 223.221 ha ( 65,37% od ukupnih poljoprivrednih površina Regiona). NJih čine:
- Obradive površine - 311.812 ha (individualne 220.094 ha ili 70,58% od ukupnih obradivih površina)
- Pašnjaci – 25.587 ha (individualni 979 ha ili 49,72% od ukupnih pašnjaka)
- Ribnjaci, trstici i bašte – 4.078 ha (individualni 251 ha ili 6,15% od ukupnih površina pod ribnjacima,trsticima i barama)
Obradive površine zauzimaju 311.812 ha i njih čine:
- oranice i bašte( 300.239 ha) ili 96,29% , na kojima je 2003.godine zasejano:
- žita - na 187.822 ha ili 60,24% obradivih površina
- industrijsko bilje – na 77.540 ha ili 24,87% obradivih površina
- povrtno bilje – na 14.343 ha ili 4,60% obradivih površina
- stočno krmno bilje – na 11.353 ha ili 3,64%
- voćnjaci ( 1969 ha ) ili 0,63 % obradivih površina
- vinogradi (3.162 ha ) ili 1,01% obradivih površina
- livade ( 6.442 ha ) ili 2,07 % obradivih površina
Pošumljene površine i prosečna drvna masa
U Južnobanatskom okrugu,u 2003.godini je pošumljeno 332 ha (u šumi, dok pošumljavanja van šuma nije nije bilo),od 22.715 ha ukupno obraslih šumskih površina. Prosečna drvena masa je ukupno 95.315 m2, a 63% je tehničko drvo.
Broj i struktura zaposlenih
Od ukupno zaposlenih u Južnom Banatu, u poljoprivredi,šumarstvu i vodoprivredi je zaposleno 11,6 %, u ribarstvu 0,13%, a u prerađivačkoj industriji 41,9 %.
U 2003.godini u Južnom Banatu je narodni dohodak iznosio 45.223.037 hiljada dinara, gde je u poljoprivredi,šumarstvo i vodoprivredi iznosio 8.305.272 hiljada dinara ( odnosno učešće je 18,36% ), u ribarstvu je iznosio 26.746 hiljada dinara ( učešće od 0,06%) i prerađivačkoj industriji 27.571.529 hiljada dinara ( 60,97% učešće u ukupnom narodnom dohodku).
Razvojni potencijali
Zbog svojih prirodnih karakteristika zemljišta, klime i vodenih resursa,Region Južnog Banata ima veliki potencijal u sektoru poljoprivrede, koji nije u potpunosti iskorišćen. Uz adekvatnu agrarnu politiku, poljoprivreda može dati značajan doprinos ekonomskom razvoju zemlje. Ona zapošljava,direktno ili indirektno veliki broj ljudi, učestvuje značajnim delom u spoljnoj trgovini, obezbeđuje prehrambenu sigurnost građana, doprinosi ruralnom razvoju i ekološkoj ravnoteži.
Međutim, gore navedeni pokazatelji pokazuju da poljoprivreda, trenutno, nije u stanju da se uključi u ravnopravnu utakmicu sa konkurencijom,pre svega sa EU, a i sa zemljama iz okruženja usled sledećih problema:
- Robna razmena za inpute većine poljoprivrednih proizvoda prikriva stvarne troškove i vrednosti proizvoda, tako da poljoprivredni proizvođači nemaju prave informacije o cenama, nego se njihov potencijalni profit preliva drugima;
- Tržište zemljišta ne funkcioniše na zadovoljavajući način (usled zastarelog registra zemljišta i katastarskog sistema, neefikasnosti sistema zakupa državnog zemljišta i državnih farmi, nedostatka dugoročnih kredita za kupovinu zemljišta, neuspešne primene zakona za plaćanje zakupa, kao i neizvesnosti u širem ekonomskom smislu koja obeshrabruje dugoročna ulaganja);
- Tržište ruralnih kredita gotovo u opšte ne postoji (odsustvo kreditiranja, nedostatak likvidnosti, znanja i iskustva u bankarskom sektoru za poljoprivredne kredite, nepostojanje poljoprivredne profitabilnosti, visokog rizika, nepostojanja prava nad zemljištem koje bi moglo obezbediti jemstvo);
- Spora privatizacija, sa malo stranog ulaganja (nakon afere sa "Agroživom" sistemom, država ponovo postaje nosilac vlasništva u većini kombinata. Strana ulaganja u drugim privredama u tranziciji su osnovni vid oživljavanja industrije, što u našoj zemlji nije slučaj);
- Tržišna infrastruktura, institucije i organizacije se slabo razvijaju (ekonomičnost je niska, nedostatak znanja o funkcionisanju tržišta i marketinga proizvoda, proizvodni učinak, naročito na privatnim gazdinstvima je veoma nizak. Prerađivački kapaciteti nemaju problem sa sa malim kapacitetima, za razliku od proizvođača, ali monopolski položaj i veliki nivo subvencija kroz jeftine kredite i otpise dugova, čine da se održava neefikasna proizvodnja)
- Tržište kredita je ograničeno manjkavom zakonskom regulativom i nepostojanjem zakonskih okvira (otežava uključivanje komercijalnih porodičnih gazdinstava u distribuciju poljoprivredno prehrambenih proizvoda);
- Slaba podrška institucija;
SWOT analiza : Tržište poljoprivrednih proizvoda
Snage
|
Slabosti
|
- zadovoljavajući kvalitet proizvoda
|
- neorganizovana proizvodnja i otkup
|
- velika ponuda
|
- nepostojanje standarda u proizvodnji
|
- tržišni informacioni sistemi
|
- slabi skladišni kapaciteti za poljoprivredne prozvode
|
- proizvodi sa zaštićenim poreklom
|
- neadekvatni kanali distribucije
|
- iskustvo u trgovini
|
- nekontrolisana proizvodnja
|
- preradni kapaciteti (za otkup)
|
- nekvalitetno klasiranje proizvoda
|
|
- malo robnih marki
|
Šanse
|
Pretnje
|
- potreba za standardizacijom
|
- uvoz poljoprivrednih prozvoda
|
- promocija (sajmovi, izložbe)
|
- neregulisani tržišni odnosi (slaba berzanska trgovina)
|
- ulazak na tržište EU
|
- niske cene
|
- izvoz gotovih prozvoda a ne sirovina
|
- kupovna moć potrošača
|
- zadovoljvajući kapaciteti za transport proizvoda
|
- ujednačavanje carinskih stopa
|
- postojanje subvencija
|
|
- registrovanje robnih proizvođača
|
|
- okruženje - blizina velikih tržišta
|
|
- mogućnost izvoza
|
|
- specifična tražnja (povrće, meso divljači)
|
|
- reintegracija privrede
|
|
- povezivanje svih učesnika proizvodnje
|
|
- cenovni barometar
|
|
SWOT analiza: Poljoprivredna politika
Snage
|
Slabosti
|
- postojanje lokalnih fondova za razvoj poljoprivrede
|
- donošenje odluka nije zasnovano na kvalitetnim informacijama
|
- novi brend proizvoda
|
- nekontrolisana proizvodnja
|
|
- pravni okvir
|
|
- nedovoljan kapacitet fondova (subvencija)
|
Šanse
|
Pretnje
|
- nedostatak zakona o organskoj proizvodnji
|
- nepostojanje udruženja proizvođača i potrošača
|
- decentralizacija lokalne samopurave
|
- država plaća slabu cenu za proizvode
|
- donacije
|
- specifičan pravni okvir
|
|
- međunarodna konkurencija
|